Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Halil Lagumdžija je 10. februara 2021. godine izabran za predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV), na mandat od četiri godine. Redakcija Pravne hronike je željela čestitati predsjedniku VSTV-a na novoj funkciji i razgovarati o prioritetima VSTV-a BiH u naredne četiri godine. 

Razgovarali: AIRE Centar i Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH, maj 2021. godine.

AIRE Centar: Nedavno ste preuzeli mandat predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Koji su Vaši prioriteti za unapređenje pravosuđa i kako vidite pravosuđe u Bosni i Hercegovini (BiH) za četiri godine? 

Halil Lagumdžija: Želio bih da za četiri godine vidim pravosuđe koje je svojim vrijednim radom, poštovanjem visokih etičkih i profesionalnih principa – dakle, profesionalnim i moralnim integritetom – zaslužilo povjerenje svojih građana i ima ugled u bosanskohercegovačkom društvu koji inače imaju pravosudni sistemi u zemljama s visokim stepenom zaštite ljudskih prava. To možemo postići dobrim rezultatima u procesuiranju predmeta korupcije i organizovanog kriminala visokog nivoa, te skraćivanjem dužine trajanja sudskih postupaka u građanskim parnicama u kojima se rješavaju problemi bitni za život svakog građanina naše zemlje. Veoma je važno da zajedno radimo na podizanju etičkih standarda kroz brižljivo njegovanje ličnog profesionalnog i moralnog ugleda od strane svakog sudije i tužioca. Govoreći o konkretnim aktivnostima, prije svega bih istakao da nam je veoma bitno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u kako bismo, čim prije, dobili pravni okvir za važne reforme pravosuđa u oblastima poput ocjenjivanja i integriteta. Na sve načine, pa i ovim putem, apelujem na predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da posvete dužnu pažnju izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u koje je Vijeće prije gotovo tri godine dostavilo Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Podcrtavam, neophodno je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u kako bismo krenuli s ozbiljnim i suštinskim reformama u pravosuđu. Još jedan bitan dokument kojim ćemo nastojati riješiti sporna pitanja za koje nisu neophodne izmjene i dopune Zakona o VSTV-a jeste Reformski program VSTV-a. Riječ je o skupu strateških i reformskih opredjeljenja VSTV-a proisteklih, s jedne strane, iz zakonskih nadležnosti VSTV-a i, s druge strane, zahtjeva Evropske komisije koji su vezani za pravosuđe u BiH. Mjere u Reformskom programu su grupisane u pet oblasti: 1) kvaliteta pravosuđa, što obuhvaća pitanja imenovanja i ocjenjivanja nositelja pravosudnih funkcija, njihovo stručno usavršavanje, slobodan pristup sudskim odlukama i ujednačavanje sudske prakse, unapređenje rada sa strankama, te mjere za praćenje kvalitete pravosuđa; 2) integritet pravosuđa, što obuhvaća mjere vezane za financijske izvještaje nositelja pravosudnih funkcija, etiku i disciplinsku odgovornost u pravosuđu; 3) efikasnost pravosuđa, što obuhvaća unapređenje organizacije i kapaciteta pravosuđa, upravljanja pravosudnim institucijama i postupkom i radom na predmetima, razvoj informatizacije i modernizaciju pravosuđa; 4) borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, što obuhvaća mjere koje se odnose na tužilaštva i sudove i; 5) kapaciteti VSTV-a i saradnja s vanjskim akterima, što uključuje izgradnju internih kapaciteta VSTV-a, saradnju s pravosudnim institucijama, zakonodavnom i izvršnom vlasti, te stručnom zajednicom i nevladinim sektorom. Ovaj važan dokument je preliminarno usvojen na sjednici VSTV-a početkom marta ove godine, a nakon toga je upućen na komentare i sugestije profesionalnoj zajednici. Trenutno smo u fazi sistematiziranja pristiglih komentara i sugestija i postoji realna mogućnost da do sljedećeg izdanja Pravne hronike Reformski program bude usvojen na sjednici VSTV-a (usvojen na sjednici 19. maja – op. aut.). 

AIRE Centar: Koji su najveći izazovi s kojima su se susrele pravosudne institucije tokom pandemije i da li bi ova kriza mogla dovesti do promjena u pravosudnom sistemu? 

Halil Lagumdžija: Prethodna i početak ove godine obilježeni su pandemijom korona virusa koja u značajnoj mjeri uticala na način rada pravosudnih institucija i VSTV-a. Želim da iskoristim ovu priliku i sa žaljenjem spomenem da smo ostali bez nekoliko cijenjenih kolega koji nisu uspjeli da se izbore s korona virusom, dok je veliki broj zaposlenika pravosudnih institucija bio inficiran uz lakše ili teže simptome bolesti uzrokovane njome. Rad pravosudnih institucija, u skladu s odlukama nadležnih kriznih štabova, u značajnoj mjeri je bio ograničen, posebno u početnom periodu pojave pandemije kada su se rješavali samo predmeti hitne prirode, dok je sa smanjenjem broja oboljelih i ublažavanjem epidemioloških mjera omogućeno održavanje ročišta uz propisane mjere zaštite. Pravosudne institucije su radile smanjenim kapacitetom, što se neminovno odrazilo i na njihovu efikasnost, koja je vidljiva i iz statističkih podataka. Veliki broj sastanaka održan je putem online platformi, što je u određenoj mjeri olakšalo rad i omogućilo kontinuirani dijalog o važnim temama za pravosuđe ali je, s druge strane, umanjilo mogućnosti direktnog kontakta i razmjene mišljenja koji su sastavni dio procesa donošenja odluka u normalnim uslovima rada. Međutim, čak i u uslovima rada koje je pandemija nametnula, VSTV je ostao dosljedan misiji osiguranja nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH, koje omogućava jednak pristup pravdi i jednakost svih građana pred zakonom. Svakako da smo iz pandemije, koja još nije okončana, dosta naučili. Ono što nam slijedi u narednom periodu – ukoliko se, a nadamo se da hoće, pandemija uspješno okonča – jeste saniranje njenih posljedica na rad pravosudnih institucija.

AIRE Centar: VSTV radi na uspostavljanju baze sudskih odluka najviših sudova u BiH. Koja je vrijednost ove baze podataka i koliko će doprinijeti harmonizaciji sudske prakse? Koliko je Pravosudni forum za BiH doprinio saradnji najviših sudova u pogledu harmonizacije sudske prakse? 

Halil Lagumdžija: VSTV još od 2008. godine aktivno objavljuje sudske odluke po principu da najviši sudovi u BiH redovno dostavljaju izabrane odluke našem Odjelu koji je specijaliziran za sadržajno ažuriranje baze. Ona se redovno dopunjava odlukama i paralelno obogaćuje pravnim terminima i primijenjenim propisima. Uz navedeno, baza je pretraživa i po drugim parametrima kao što su naziv suda ili sudije, datum donošenja odluke, sentenca ukoliko je ista izrađena i dostavljena uz odluku, te prema slobodnom pretraživanju teksta odluka na principu Google pretrage. Bazu sudskih odluka Vijeće je otvorilo za javnost bez ikakvih ograničenja od 5.3.2021. godine – dakle, bez naknade i korisničkih šifri – i ona trenutno sadrži 13.590 odluka. VSTV također, sa četiri najviša suda u BiH putem jačanja njihovih odjeljenja za sudsku praksu, implementira projekat finansiran od strane Evropske unije s ciljem da se najvišim sudovima pomogne da sistematizuju i redovno prate i ujednačavaju svoju sudsku praksu, te redovno objavljuju svoje odluke i putem internet stranica svojih institucija. U toku je i implementacija baze sudskih stavova, takozvana e-Sentenca, što će sve zajedno u konačnici doprinijeti boljem pristupu sudskim odlukama. Ove aktivnosti su podržane od strane AIRE Centra i EU te će biti od velikog značaja za harmonizaciju sudske prakse jer se sentence biraju u relevantnim predmetima najviših sudova u svim oblastima. Ova je aktivnost, dakle, komplementarna bazi koju vodi Odjel za sudsku dokumentaciju i edukaciju Sekretarijata VSTV-a BiH (OSDE). Želim dodati da je VSTV angažovao osoblje u najvišim sudovima koje pomaže u radu odjeljenjima sudske prakse. S time u vezi, VSTV je 2019. godine potpisao sporazum o saradnji s najvišim sudovima, s ciljem da ova odjeljenja imaju istu ulogu u procesu ujednačavanja sudske prakse, te da se kroz praćenje i registrovanje svih sudskih stavova na sistematičan način dobiju i teme koje će razmatrati paneli za ujednačavanje sudske prakse. Na ovaj način bi se unaprijedio trenutačni okvir za rad panela i ujedno bi se sudska praksa četiri najviša suda lakše ujednačavala na nivou države, tamo gdje to pravni okvir dozvoljava. VSTV u ovom procesu ima koordinacijsku ulogu. S obzirom da s AIRE Centrom imamo saradnju vezanu za izradu priloga i uređenje časopisa Pravna hronika, ovom prilikom se zahvaljujem AIRE Centru na saradnji vezanoj za rad na pripremi časopisa, kao i na financijskoj pomoći koju ste obezbijedili, zajedno s Britanskom ambasadom, za izradu tehničke specifikacije za bazu sudskih stavova najviših sudova te za podršku sudovima u pripremi sentenci kao i za pripremu smjernica za izradu samih sentenci.

AIRE Centar: Objavljeno je više istraživanja koja govore da rad pravosudnih institucija nije dovoljno transparentan. Kakvo je Vaše mišljenje o tome i šta VSTV može učiniti da pravosudne institucije budu otvorenije? 

Halil Lagumdžija: Činjenica je da postoji dosta prostora za dalje unapređenje transparentnosti rada pravosudnih institucija i VSTV aktivno radi na ovom pitanju. Tako je na jednoj od prethodnih sjednica Vijeće usvojilo novo Uputstvo za anonimizaciju sudskih odluka za unos u bazu sudskih odluka, kojom se treba uspostaviti pravična ravnoteža između interesa javnosti za informisanjem o radu pravosuđa i potrebe zaštite privatnosti lica koja učestvuju u sudskim postupcima. Novim rješenjima nastojao se unaprijediti način anonimizacije sudskih odluka s ciljem postizanja što bolje razumljivosti odluka, istovremeno imajući u vidu odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka, zakonâ o sudovima, Smjernice VSTV-a za objavu tužilačkih i sudskih odluka na internet stranicama pravosudnih institucija kojima su dodatno obrađeni međunarodni standardi iz ove oblasti, mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH iz ranijih godina, te Mišljenje iz 2020. godine, kao i novu svrhu objave sudskih odluka. Šta to konkretno znači kada je u pitanju transparentnost u kontekstu zahtjeva medija i javnosti da imaju adekvatan pristup sadržajima sudskim odluka? Znači da se neće anonimizirati podaci u sudskim odlukama gdje postoji nesumnjiv poseban javni interes za objavom istih, kao što su ime, prezime i nadimak osuđenog za krivična djela ratnih zločina i drugih krivičnih djela zaštićenih po međunarodnom pravu, obzirom da se radi o krivičnim dijelima koja ne zastarijevaju. Također se neće anonimizirati ni podaci o licu osuđenom za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, te ostala krivična djela gdje postoji poseban javni interes za objavom punih podataka, na način kako je predviđeno i u Smjernicama. VSTV na nekoj od narednih sjednica – dakle, vrlo skoro – namjerava da usvoji i Komunikacijsku strategiju koja će biti poput „kišobran strategije“ za cjelokupno pravosuđe. Taj dokument ima ambiciju utvrđivanje ciljeva, poruka i principa komunikacije, kao i definiranje ciljnih grupa i komunikacionih kanala VSTV-a, te nastoji da dâ strateški okvir i smjernice za unapređenje transparentnosti sudskog i tužilačkog sistema. Kroz Komunikacijsku strategiju smo nastojali da izvršimo i analizu trenutnog stanja u segmentu transparentnosti, odnosno da utvrdimo koje su naše prednosti i mogućnosti koje možemo iskoristi da ojačamo ovu oblast, ali i šta su naše slabosti i prijetnje kada je riječ o transparentnosti. Dakle, napravili smo SWOT analizu. Konačno, utvrdili smo naše osnovne i specifične ciljeve i svakako da su oni, generalno gledajući, unaprijeđena komunikacija VSTV-a i pravosudnih institucija s medijima, javnosti i korisnicima usluga pravosudnih institucija, te dostupnost informacija o radu VSTV-a, sudova i tužilaštva stručnoj i širokoj javnost. Odmah po usvajanju Komunikacijske strategije pristupit će se izradi Akcionog plana kako bismo naše strateške ciljeve pretočili u konkretne aktivnosti koje ćemo poduzeti kako bismo unaprijedili transparentnost pravosuđa. U međuvremenu razmišljamo i kako da učinimo transparentnijim testiranja i testne procedure za kandidate za nosioce pravosudnih funkcija a da pri tome što je moguće manje usložnjavamo i usporavamo proces imenovanja. Dakle, vrlo ozbiljno shvaćamo pitanje transparentnosti rada pravosudnih institucija i VSTV-a i aktivno radimo na njegovom unapređenju.